Zdravstvene prednosti biljne prehrane
Ravnoteža proteina i masti
Povećani udio proteina biljnog porijekla u prehrani može sniziti krvni tlak. Dijelom je tome razlog činjenica da meso kao izvor proteina sadrži i druge sastojke poput zasićenih masti. Za održavanje zdravlja važno je smanjiti unos zasićenih masti i povećati unos višestruko nezasićenih masnih kiselina. Namirnice biljnog porijekla često sadrže uravnoteženije masti.
Kolesterol
Biljna prehrana obuhvaća neke zdrave namirnice poput orašastih plodova i mahunarki, koje mogu pomoći u postizanju zdravijih razina kolesterola i tako utjecati na zdravlje krvnih žila. Stoga ne iznenađuje činjenica da se biljna prehrana povezuje s manjim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja poput koronarne bolesti srca.
Usklađivanje tjelesne težine i razine šećera u krvi
Biljna prehrana utječe na kontrolu tjelesne težine i razinu šećera u krvi. Vegetarijanska prehrana se povezuje sa smanjenim rizikom pretilosti4 u usporedbi s prehranom koja uključuje meso. Jedan od razloga tome je činjenica da je biljna prehrana bogata vlaknima. Vlakna povećavaju volumen hrane koju probavljamo i produžuju zadržavanje hrane u našem probavnom sustavu, pa se zato dulje osjećamo sitima. Vlakna osim toga mogu usporiti apsorpciju drugih hranjivih tvari poput šećera, te tako mogu smanjiti količinu izlučenog inzulina. Stoga ne iznenađuje činjenica da su vegetarijanci mnogo manje izloženi riziku nastanka dijabetesa tipa dva.
Kako biljna prehrana može pomoći našem planetu
Oskudica hrane vjerojatno nije nešto o čemu neprestano razmišljate. No, u nekim dijelovima svijeta brojni ljudi imaju problem s pristupom hrani. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) predviđa da će se do godine 2050. svjetska proizvodnja hrane trebati povećati za oko 70% kako bi bilo hrane za sve. Da bi se to postiglo, proizvodnju hrane će trebati udvostručiti, istovremeno se noseći sa sve bržim rastom broja stanovnika i činjenicom da je po glavi stanovnika dostupno sve manje zemljišta, vode i izvora energije.
Mali ugljični otisak
Za više od četvrtine svih emisija stakleničkih plinova odgovorna je proizvodnja hrane, pri čemu se najveći dio emisija odnosi na stočarsku proizvodnju. Biljna ili vegetarijanska prehrana podrazumijeva manje emisija stakleničkih plinova poput CO₂, metana i dušikovog oksida. Primjerice, govedina i janjetina može imati oko 250 puta veće emisije po gramu proteina nego mahunarke. A 20 porcija povrća ima manje emisija stakleničkih plinova nego jedna porcija govedine.
Korištenje manje vode i zemljišta
Za proizvodnju namirnica životinjskog porijekla općenito je potrebno više resursa poput vode i zemlje nego za proizvodnju namirnica biljnog porijekla. Usporedi li se proizvodnja hrane životinjskog porijekla, najmanje učinkovita je proizvodnja temeljena na uzgoju krava, zatim dolaze svinje i perad. Prelaskom sa zapadnjačke prehrane na ekološki održiviji model poput vegetarijanske ili veganske prehrane korištenje vode moglo bi se smanjiti za 50%, a korištenje poljoprivrednog zemljišta i emisija stakleničkih plinova za više od 70%.
Pratite naše objave na našem Facebook-u, Youtube-u, Twitter-u i Instagram-u
